Naivna umjetnost


3.3.2015.

Naiva – nazivana i naivnom umjetnošću, umjetnošću naivnih, primitivnom umjetnošću, umjetnošću modernih primitiva itd. – posebni je segment umjetnosti XX. stoljeća. To je izdvojena skupina umjetnički neškolovanih slikara i kipara sred velikog broja izraza i struja moderne umjetnosti. Od ostalih samouka, amatera i narodnih, pučkih umjetnika, naivi se razlikuju uvijek prepoznatljivim osobnim stilom i poetičkom singularnošću, dakle, umjetničkom vrsnoćom. Naiva je pojam – kao što su i pojmovi ekspresionizam, kubizam, astratizam, dadaizam, nadrealizam itd. – kojim objedinjujemo neke izdvojene svjetove modernoga umjetničkog stvaralaštva.
 

Ivan Rabuzin: Na bregovima - prašuma, 1960.
Pogledajte više slika
  
Pojam naiva prihvaćen je kao nužna konvencija u nedostatku primjerenije definicije. Pod tim ili sličnim nazivima danas je okupljen velik broj autora i djela iz najrazličitijih lokaliteta i kultura, raznovrsnih tematskih, stilsko-morfoloških, metjerskih i poetičkih osobitosti. Usprkos svoj neprimjerenosti, taj je pojam danas toliko raširen i prihvaćen, u svim svojim različitim oblicima, da bi ga bilo neprikladno mijenjati. Osim toga, i svaki bi drugi bio osuđen na neuspjeh, jer likovnu pojavu o kojoj je riječ ne bi mogao obuhvatiti u svoj njezinoj složenosti. Naiva, naime, nije strogo određen umjetnički pokret ili skupina umjetnika i djela podudarnih formi, jedinstvena stila, tematike ili poetike, ona je sazdana od obilja najrazličitijih individualnih kreacija i upravo je zato njena jednostavna pojmovna definicija nemoguća. U Hrvatskoj se isprva radilo o stvaralaštvu seljaka i radnika, malih obrtnika i trgovaca, službenika i umirovljenika, običnih ljudi iz naroda (odatle svojedobno naziv i "pučka umjetnost”), no najuspješniji autori s vremenom postaju profesionalni umjetnici, što je neprijeporni specifikum naše naive. 
 

 Primitivnost i naivitet nisu isto što i naiva kao umjetnički fenomen. Manuelna nespretnost nekih autora XVIII. i XIX. stoljeća, razna djela anonimnih, u Hrvatskoj postbarokni "hinterglasmalerei”, zavjetne slike, diletantski i provincijski oblici (najčešće u slijedu bidermajera), nedvojbeno su naivna djela (u punom i pravom smislu tog pojma), ali ne pripadaju naivi u smislu posebnog segmenta likovnog stvaralaštva, jer im nedostaju osobna stilska koherencija i umjetnička razina.  

Emerik Feješ: Sv. Marko, Venecija, 1956.
Pogledajte više slika

 


Ivan Generalić: Poplava, 1960.            
Pogledajte više slika

  
 U Hrvatskoj se pod pojmom naiva podrazumijeva stvaralaštvo umjetnika koji su pristigli iz amaterizma, više ili manje samouka, dakle autora koji likovnu naobrazbu nisu stjecali sustavnim obrazovanjem na umjetničkim školama i akademijama, ali ih to nije spriječilo da ostvare vlastiti stil i razinu umjetnosti. Prepoznatljivo individualni stil i uvijek prisutna individualna poetika naivu jasno diferenciraju od brojnih primjera amaterizama i diletantizama, "nedjeljnih" i "pučkih" slikara i kipara, kao i ostale nerazlučene množine samoukih. Kako umjetnici naive ne poznaju u potpunosti akademsku konstrukciju djela, to su u njih stalno prisutni stanoviti "pomaci” u proporcijama i perspektivi, kao što su očite i brojne "nelogičnosti” oblika i prostora. Pozitivne valorizacije takvih svojstava mogle su se prihvatiti kao izraz slobodne stvaralačke imaginacije tek nakon iskustava simbolizma, ekspresionizma, kubizma, nadrealizma i ostalih pokreta i fenomena Moderne. Time se jasno naznačuje da je i naiva izraz XX. stoljeća i sukladna modernom senzibilitetu.


Naiva je posljedica i dokaz demokratizacije kako općedruštvenih odnosa tako i umjetničkog stvaralaštva. Ona jasno pokazuje da se svatko ima pravo umjetnički izražavati i da umjetničke škole same po sebi nisu jamstvo umjetničke vrijednosti,
jer se umjetnost može ostvarivati i bez njih. U naivi je emotivnost pretpostavljena racionalizmu i intelektualnim spekulacijama, u većini slučajeva naiva izražava radost življenja i pobjedu Nade. Tu otkrivamo "zaboravljenu prirodu” i "minulo djetinjstvo”,
priče i snove, živu imaginaciju i jednostavne ljudske zamišljaje, zaboravljeno "čuđenje nad svijetom” i veselje nad motivima. No, naiva nije samo arkadijska umjetnost i idila, ona ne iskazuje samo ufanje i slavljenje života, ima u njoj i muklih kazivanja,
tamnih akorda i ktonskog, u naivi srećemo također tragično i simboličko, fantastiku i irealnost, nadrealne odnose, somnambulizam i nestvarnost, što znači da je sazdana
od mnogih suprotnosti, kao i Život.

 
Mijo Kovačić: Svinjar, 1967.
Pogledajte više slika
 

 


Kontakt

Hrvatski muzej naivne umjetnosti
Sv. Ćirila i Metoda 3,
Gornji grad
10000 Zagreb, Republika Hrvatska
OIB: 57897955082
tel/fax: +385.1.4851911
            +385.1.4852125
e-mail: info@hmnu.hr

Info

Ponedjeljak-subota: 10 - 18 sati
Nedjelja: 10 - 13 sati
Državnim blagdanom zatvoreno

Cijene ulaznica
Odrasli - 25 kuna
Učenici, studenti, umirovljenici, osobe s invaliditetom: 15 kuna
Obiteljska ulaznica s djecom do 15 godina: 50 kuna
 
Grupni posjeti odrasli (10-25 osoba): 15 kuna
Grupni posjeti djeca, učenici, studenti (10-25 osoba): 10 kuna

Stručna vodstva
Uz prethodnu najavu na telefon ili e-mail, na hrvatskom i engleskom jeziku - 200 kuna za grupe (10-25 osoba) i 300 kuna za individualna vodstva (manje od 10 osoba).

HMNU nema omogućen pristup osobama s invaliditetom niti ima parkiralište za vozila posjetitelja